Osnovna škola Ivana Mažuranića

Objavljeno 10. svibnja 2012.


Osnovna škola Ivana Mažuranića u Novom Vinodolskom

web: www.osivanamazuranica.hr
adresa: Lokvica bb, 51250 Novi Vinodolski
tel/fax: 051/244 – 465, 244 – 475

Ravnatelj: Boris Turjak, prof.


 

 

Osnovna Škola u Novom Vinodolskom – prvih 200 godina

Osnovna škola u Novom Vinodolskom osnovana je 1786. godine ugovorom između Komiteta novljanskoga i Gospoštije Vinodol s jedne strane i narodnog školskog nadzornika u Kopru s druge strane. U više od dvjesto godina rada četverogodišnje i osmogodišnje škole u Novom, uključujući i građansku školu, u školi je radilo više od 240 učitelja, nastavnika, profesora i vjeroučitelja. U prvim godinama svoga rada osnovna škola u Novom obuhvaćala je samo dječake. Potkraj XVIII. stoljeća školu je polazilo svega 47 učenika, a školovanje je trajalo 2 godine. U to vrijeme škola je spadala u red trivijalnih škola, kasnije će se zvati i narodna škola, a 1807. i realna škola.

Počeci školstva
slika1U Novom Vinodolskom je 1453. godine osnovan Pavlinski samostan, koji je djelovao sve do 1786. godine. Svi redovnici – svećenici u samostanu bavili su se naukom, a imali su i bogatu knjižnicu. Poučavali su mladež, učili su i osnovnoj pismenosti male učenike. Iste godine kada je ukinut pavlinski samostan osnovana je Osnovna škola u Novom. U knjizi “Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj” piše da je novljanska škola osnovana šest godina ranije. Ova razlika u godinama javlja se vjerojatno zato što je 1780. godine donesen akt o osnivanju škole, a prema Spomenici škole, koju je započeo pisati Maksimilijan Potočnjak (1887 – 1905), škola je svoja vrata otvorila prvi put početkom školske godine 1786/87.slika2

Osnivanje pada u vrijeme kada je u građanskoj Hrvatskoj vladalo mišljenje da seljačka djeca ne moraju steći veće obrazovanje. Međutim, to je i vrijeme Josipa II. poznatog u povijesti po svojim prosvjetiteljskim idejama, doba njegove majke Marije Terezije, koja je i dala poticaj za osnivanje osnovnih škola. Prvi stručni učitelj koji je završio učiteljsku školu, bio je Josip Vončina, koji je u Novom radio 43 godine. Materijalno stanje pučkih škola u to vrijeme bilo je više nego oskudno. Škole su uzdržavale općine, koje nisu imale dovoljno razumijevanja za potrebe škole. Od učitelja se tražilo da polaznike nauče čitati, pisati i računati. Plaću je dobivao u iznosu od 80 forinti i 10 novčića, a dobivao je i nagradu za sviranje u crkvi. Školske prostorije i učiteljev stan bili su u jugozapadnom dijelu starog grada Frankopana, u Kaštelu.

Potkraj XVIII. stoljeća školu je polazilo svega 47 učenika, a školovanje je trajalo 2 godine. U prvom razredu učio se katekizam, pisanje i čitanje na ploči i iz knjižice ABC, zatim brojanje hrvatskim jezikom, njemačkim i talijanskim. U drugom razredu uči se mali katekizam, latinska gramatika, čitanje, talijanski i njemački jezik, osnove računovodstva i pisanje, te podvorba kod svete mise.  U to vrijeme škola je spadala u red trivijalnih škola, kasnije će se zvati i narodna škola, a 1807. i realna škola.

Posebno mjesto među učiteljima zauzima Maksimilijan Potočnjak koji je bio ne samo dobar pedagog i nastavnik, nego i svestran društveni radnik. Bio je pjesnik, pisao je igrokaze za djecu i prigodne pjesme s domoljubnim žarom. Osnovao je bogatu nastavničku biblioteku.

Za vrijeme prvog svjetskog rata škola je slabo radila, rat je donio bolesti pa je škola zatvorena. Nakon 5 godina, 12. siječnja 1919. godine nastava se ponovno izvodi u vlastitoj školskoj zgradi u restauriranom Kaštelu.

Osnovna škola između dva svjetska rata

slika3U novoj školskoj godini 1921/22 uz osnovnu školu otvara se i Viša pučka škola koja je radila u kući Braće Mažuranić. Višu pučku školu pohodili su učenici s cijelog područja tadašnjeg kotara Novi i iz općine Novi – Zagon, općine Bribir i općine Ledenice – Krmpote. 1924. se odvajaju Osnovna i Viša pučka škola i rade odvojeno do ponovnog objedinjavanja 1945. godine, te rade kao sedmogodišnja i kasnije osmogodišnja škola. Viša pučka škola dobiva 1925. godine ime Građanska škola. Nju su polazile generacije učenika iz Novog i Bribira, dok je iz zaobalja malo tko polazio tu školu budući prijevoznih sredstava nije bilo.

Vrijeme Drugog svjetskog rata

Zgradu osnovne škole, a kasnije i Građanske škole zaposjeli su talijanski i njemački vojnici. Građanska škola dobila je u međuvremenu naziv Državna mješovita obća niža srednja škola obrtnog i veleobrtnog smjera, a školsku godinu 44/45 završila je pod imenom Niža gimnazija. Za vrijeme rata tadašnji nastavnici pod teškim uvjetima uspjeli su oteti i spasiti dio arhive i namještaja i prenijeti ga u zgradu Domaćinske škole u Novom.

U zgradi Osnovne škole (tadašnje Domaćinske) održano je 19. prosinca 1943. godine savjetovanje prosvjetnih radnika, s područja kotareva Senj, Novi, Crikvenica i Kraljevica, što je bio jaki poticaj razvoju školstva u našem kraju.

Poslijeratno razdoblje

Nova školska godina u oslobođenoj zemlji počela je na vrijeme, ali po starom sistemu školovanja. Osnovna škola dobila je naziv četverorazredna osnovna škola tako da su u ovoj školskoj godini uz male izmjene radile dvije škole, Četverorazredna i Niža gimnazija. Odlukom Ministarstva 1946. godine spojene su u jedinstvenu osnovnu školu pod nazivom Sedmogodišnja škola u Novom. Šk.godine 1952/53. te su škole prerasle u osmogodišnje. U to vrijeme u Novom je radila osmogodišnja škola “A” tipa, a u Bribiru, Brezama i Bateru, Ledenicma, Gornjim i Donjim Krmpotama i Klenovici “B” tipa. Razlikovale su se u programau, te je škola “A” tipa imala širi program.

Godine 1959. donesen je u SR Hrvatskoj novi Zakon o osnovnoj školi koji je donio obavezno školovanje djece od 7. do 15. godine života, te je iz njega proizašla obaveza na temelju koje je 27. lipnja 1959. godine donijeta Odluka o osnivanju Centralne osnovne škole u Novom Vinodolskom. 1960. godine ta je škola dobila ime Osnovna škola “Ivan Mažuranić”.

Djelovanje osnovnih škola koje su ušle u sastav Centralne osnovne škole u Novom Vinodolskom
Osnovna škola Razdoblje djelovanja
1 Novi Vinodolski 1786 –
2 Ledenice – Polje 1869 – 1973
3 Krmpote – Polje 1873 – 1868
4 Donje Zagone 1920 – 1961
5 Povile 1921 – 1949
6 Klenovica 1928 – 1973
7 Krmpotska Luka 1929 – 1942
Števići – Pavličevići 1942 – 1959
8 Krmpotsko Javorje – Radići 1942 – 1959
9 Gornje Krmpote, Grujići 1959 – 1967
10 Mataija Draga 1933 – 1941
Bulići 1942 – 1947
Breze 1948 – 1970
11 Trbotinj (Radinje) 1936 – 1942 i 1949 – 1968
Plužnice 1942 – 1946
12 Sibinj 1945 – 1952
13 Krasnica, Smolčići, Stilini, Bater 1945 – 1972

Vinodolski zbornik V/1988.

Osnovna škola “Ivan Mažuranić” u Novom Vinodolskom

slika4Bilo je više pokušaja da se zgrada Domaćinske škole u Novom iskoristi za neku školu gospodarskog smjera, ali se u tome nije uspjelo. Stoga je zgrada iskorištena za potrebe osmogodišnje škole, stara školska zgrada adaptirana je u stanove, a u rodnoj kući braće Mažuranić uređen je đački dom.

Potreba organizacije produženog boravka učenika putnika uvjetovala je adaptaciju i proširenje postojećeg školskog prostora. Godine 1980. dovršena je novoizgrađena i dograđena školska zgrada, a uz nju je podignuta i sportska dvorana. U novim prostorima proslavljena je 200. godišnjica osnivanja Osnovne škole.

Joso Sokolić Kozarić, Dvjesta godina Osnovne škole “Ivan Mažuranić” u Novom Vinodolskom,Vinodolski zbornik V/1988.