Eto nekoliko podataka o tom gradu turista - No­vom Vinodolskom. Koju godinu iz novljanskih turi­stičkih  anala   treba  izdvojiti  kao  prvu,   teško  je utvrditi, jer turizam nije sam za sebe neovisna go­spodarska grana, već su u njega ukomponirane mno­ge proizvodne i uslužne djelatnosti,  pa godina u kojoj je prvi puta zabilježen broj posjetitelja, odno­sno  turista,  zacijelo  i  nije  prva godina  turizma. Možda i nesvjesno, vodeći brigu o elementarnim životnim potrebama civiliziranog čovjeka, postupno su se stvarali preduvjeti za početak turističke djelat­nosti, pa je komunalna opremljenost mjesta, uz bo­gomdane   prirodne   ljepote   i   blagu   mediteransku klimu, stvorila osnovu za početak organizirane turi­stičke djelatnosti. Godine 1851. u Novom je otvoren prvi poštanski ured, u kojeg se je pošta dopremala i otpremala kočijama, koje su prevozile i putnike, iako malobrojne. Sa sigurnošću se može reći da je veći dio putovao iz poslovne potrebe, ali se može i dokazano potvrditi da je manji dio ipak putovao iz želje da upozna druge krajeve. To se razabire iz pisma Matije Mažuranića (Glavara), u kojem bratu Antunu u Za­greb javlja da je 1868. godine u novljansku luku pri­stao prvi linijski parobrod. Uz ostalo kaže: "Baš mi sada pada na pamet da ja moram na pervi početak odvesti se parobrodom ili u Senj ili u Riku".

Godine 1906. donesen je Zakon o zdravstvu, po čijim odredbama se sva društva za poljepšanje mje­sta preimenuju u Lječilišna povjerenstva, što daje novi impuls oživljavanju lječilišnog turizma, da bi konačno 1909. godine Novi Vinodolski bio proglašen morskim kupalištem i klimatskim lječilištem. Na parcelama u neposrednoj blizini mora i okućnici postojećih hotela, na zemljištu koje je otku­pljeno od privatnih vlasnika, pristupa se pošumljavanju i formira se javna parkovna površina, pa je time suri primorski krš postao ugodna rekreacijska zona u neposrednoj blizini mora, puna bjelogoričnog i crnogoričnog drveća i oplemenjena pojedinim vrstama mediteranske flore. Od 1917. do 1922. godine hotel "Lišanj" doživljava drugu renesansu, jer proširuje smještajni kapacitet na 60 soba s tekućom toplom i hladnom vodom, te dvije velike društvene prostorije. Istodobno s gradnjom hotela i prenošenjem kupa­lišnog etablismana u prirodnu, pjeskovitu uvalu "Lišanj", dalekovidniji i poslovniji Novljani iniciraju godine 1896. osnivanje "Sindikata udruge za podignuća kupališta "Lišanj" u Novom Vinodolskom", pa u proglasu upućenom zainteresiranima, navode: "Za ove plemenite nakane upućeni smo i prema ukusu dosadašnje kupališne publike i po krasoti naravi na morske žalove u Novom Vinodolskom". Proglasom upućenim novljanskoj gospodi, inicijatori pozivaju na uplatu najmanjeg uloga od 2.500 forinti, čime se stvara prva dioničarska udruga u turističkom gospo­darstvu Novog Vinodolskog. Ovakve inicijative po­kreću i kapital domaćih stanovnika, pogotovo povratnika-iseljenika, koji svojom ušteđevinom gra­de u turističko-kupališnoj zoni "Lukavice" stambene kuće i vile.